Anatomija je jedna od najstarijih medicinskih disciplina i neka shvaćanja o građi ljudskoga tijela nisu se promijenila od onoga što su službeno predavali stari Egipćani stoljećima prije Krista. Spoznaje o tome kako radi ljudsko tijelo uvelike su se promijenile, posebice o zbivanjima na staničnoj i molekularnoj razini, pa je danas fiziologija vrlo široko i složeno znanstveno područje. No, tehnološki razvoj, ne samo u medicini nego i ostalim dijelovima ljudskoga života, donio je i velike promjene u načinu prenošenja informacija, pa tako i u učenju. Promijenio se i način učenja anatomije i fiziologije: danas se ona uči tijesno vezana uz kliniku i bolesnike, tako da se normalna građa tijela povezuje s normalnim i patološkim zbivanjima u njemu.


Udžbenik koji je pred Vama prati moderan pristup učenju anatomije i fiziologije te je prvi put napravljen tako da ne samo iznese informaciju, nego i da privuče pažnju učenika, zainteresira ih da nauče više i prikaže važnost neke tvorbe ili zbivanja u organizmu u zdravlju i u bolesti. Poglavlja u knjizi organizirana su tako da je učeniku uvijek jasno što uči, zašto to uči i kamo ide dalje. Tekst ilustriraju mnogobrojne slike i sheme, te klinički primjeri, a na kraju poglavlja uvijek je sažetak te pitanja za učenje i ponavljanje.
U uvodu je istaknuto nekoliko osobitosti ovoga udžbenika. Pojmovi koje su autori smatrali ključnima, istaknuti su na rubu stranice, gdje se nalaze i male sličice ruke koja pokazuje na knjigu. Ta oznaka upućuje na druge dijelove knjige, u kojima se raspravlja o srodnim problemima. Na taj se način učenici potiču da činjenice iz anatomije i fiziologije ne promatraju odvojeno, nego da ih povezuju u jedinstveno znanje. U ružičastim su kvadratima opisane smo neke bolesti i stanja, kako bi se pomoglo učenicima da shvate da anatomiju i fiziologiju ne uče zbog njih samih, već zato što će im to znanje izravno trebati u skrbi o bolesnicima. Na kraju svakog poglavlja nalaze se pitanja te tekst u okviru »za one koje žele znati više«. Latinski nazivi rabljeni u knjizi katkad se razlikuju od onih koje koristi većina liječnika. To je stoga što su se autori pri pisanju udžbenika služili trenutno važećim popisom anatomskog nazivlja – Terminologia anatomica, koju je Međunarodna federacija anatomskih udruga prihvatila 1998. godi
ne.